U Federacija BiH postoji oko 2.000 divljih deponija komunalnog otpada, što zauzima oko 1 million m2 površine ovog entiteta. Od toga, procenat farmaceutskog otpada iznosi 20%, hemijskog otpada 23% i infektivnog otpada 55%. Bosna i Hercegovina također nema uspostavljen zakonodavni okvir za cirkularnu ekonomiju.

Dva puta su održani Lokalni izbori (2020. i 2024. godine) i jednom Opšti izbori (2022. godine) od trenutka kada je Bosna i Hercegovina – skupa sa Albanijom, Crnom Gorom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom – u novembru 2020. godine potpisala Sofijsku deklaraciju, u kojoj su navedene glavne smjernice za sprovođenje Evropske zelene agende, strategije iz 2019. godine kojoj je cilj Evropa kao prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.

Pet je ključnih oblasti, sa pojedinačno utvrđenim rokovima, kojima se potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan zemlje obavezuju na provođenje aktivnosti. To su oblasti dekarbonizacije i klimatske otpornosti, cirkularne ekonomije, otklanjanje zagađenja vazduha, vode i tla, održivi prehrambeni sistemi i ruralna područja te biodiverzitet: zaštita i obnova ekosistema.

Za aktivnosti iz Akcionog plana za realizaciju Zelene agende, koji se odnosi na period 2021-2030. godine, planirana su sredstva od devet milijardi eura, koja su određena Instrumentom predpristupne pomoći (IPA III) za pomoć pri usklađivanju privrednog rasta zemalja Zapadnog Balkana sa EU-om.

Strateški prioriteti BiH, u skladu sa acquis-em EU i povezani sa različitim oblastima Zelene agende, obuhvataju aktivnosti na očuvanju prirodnih bogatstava i pretvaranju Bosne i Hercegovine u zeleniju, održiviju ekonomiju.

Četiri godine poslije, vrijeme je da provjerimo da li je i koliko Bosna i Hercegovina uradila na ispunjavanju aktivnosti iz Zelene agende ili je potpisano u Sofiji ostalo samo “mrtvo slovo na papiru”.

Od kandidatskog statusa do otvaranja pristupnih pregovora – i nazad

Sredinom decembra 2022. godine, Vijeće za opće poslove (GAC) podržalo je prijedlog Evropske komisije da se Bosni i Hercegovini odobri status zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji, sa spiskom od 14 uslova koje BiH mora ispuniti u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije. Evropsko vijeće je zatim, u martu 2024. godine dalo odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

Nešto prije, u januaru 2024. godine, održana je konstituirajuća sjednica Radnog tima u BiH za izradu Plana reformi za Plan rasta za Zapadni Balkan. Plan reformi za Bosnu i Hercegovinu, dokument je koji sadrži četiri prioriteta, a to su: Zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala i vladavina prava.

Radni tim trebao je usaglasiti finalnu reformsku agendu u kojoj bi bile pobrojane sve reforme, odnosno investicijski projekti i potrebna finansijska sredstva za njihovu provedbu. U finalnoj verziji dokumenta predviđena je jedna vrsta zelene tranzicije, kroz renoviranje javnih zgrada, reforme u polju rudarstva kao što su tranzicije rudarskih regija, te prekvalifikacija oko 20% bh. rudara i zapošljavanje oko 40% rudara u BiH u drugim ekonomskim sektorima.

No, finalna verzija nije usaglašena ni usvojena u Radnom timu Vijeća ministara BiH krajem jula 2024. godine pa je Evropskoj komisiji dostavljen nepotpun dokument, koji ne predstavlja reformsku agendu i ne odražava sve preporuke Evropske komisije. Nepostizanjem dogovora oko finalne reformske agende za Plan rasta zastao je evropski put Bosne i Hercegovine a “na čekanju” su ostali projekti iz oblasti zelene i digitalne tranzicije.

Barem što se tiče državnog nivoa Bosne i Hercegovine. Državne institucije Bosne i Hercegovine kao i instutucije bh. entiteta Republika Srpska su među onima koje do trenutka pisanja ovog teksta nisu odgovorile na moje upite. Iz institucija bh. entiteta Federacija BiH odgovoreno je na moj upit, pa će stoga fokus ovog teksta biti upravo ovaj bh. entitet.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pokrenula je u januaru 2024. godine petogodišnji strateški program Zelena tranzicija kako bi uspostavila sistemski pristup i ojačala saradnju za sprovođenje zelene tranzicije, koja će biti usklađena sa Zelenom agendom EU za Zapadni Balkan.

Finansijski sporazum za sprovođenje strateškog programa Zelena tranzicija vrijedan 1,8 miliona eura, predviđa podršku transformaciji poslovanja za najmanje 100 kompanija u BiH u metalnoj, drvnoj, tekstilnoj i građevinskoj industriji i proizvodnji plastike, primjenom cirkularnih praksi i pripremom za zelenu finansijsku podršku. Pored toga, ove kompanije dobit će prilagođenu tehničku podršku kako bi se pripremile za usklađivanje sa zahtjevima EU za uvođenje prekogranične takse na CO2 (CBAM), koja će se primjenjivati i na BiH.

U junu 2024. godine, u Posavskom kantonu, koji je dio entiteta Federacija BiH, proglašena su dva nova zaštićena područja – Starača i Tišina. Krajem jula potpisan je i Finansijski sporazum za implementaciju projekata „Okolinski prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim supstancama u industrijskom i sektoru upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini (POPS)“ i „Održivost zaštićenih područja u BiH (SPA)“, a sredinom septembra Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, utvrdila izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma potvrđeno mi je da je ovo ministarstvo, u ispunjavanju obaveza iz Sofijske deklaracije za Zapadni Balkan, provodilo aktivnosti na unapređenju zakonodavnog okvira u pogledu usklađivanja propisa sa regulativom Evropske unije za pojedine komponente okoliša i to u oblasti zaštite zraka, horizontalnog zakonodavstva, upravljanja otpadom i zaštita prirode.

Usvojen je novi Zakon o zaštiti zraka, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, donesene su Uredba o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada i uvjetima za dodjelu poticajnih sredstava, Uredba o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada i kriterijima za obračun i način plaćanja naknada kao i Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode upućen je u Parlament Federacije BiH na razmatranje i usvajanje a u toku je izrada nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša, izmijenjena je Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sustave javne kanalizacije, a na osnovu odredbi Zakona o vodama urađen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenata na vodama i obalnom vodnom području.

Od planiranih projekata koji spadaju pod Zelenu agendu, kako navodi portal Istinomjer, Elektroprivreda BiH realizirala je samo izgradnju vjetroparka Podveležje Mostar, čija je instalirana snaga 48 MW, a u planu je da u neposrednoj blizini bude izgrađena i solarna elektrana. Kompanija Energoinvest d.d. tek je u oktobru 2024. godine potpisala ugovor o isporuci opreme za solarne elektrane.

Prema podacima Eurostata, Bosna i Hercegovina u proizvodnji struje iz zelenih izvora energije sa nekih 45% premašila je prosjek Evropske unije koji iznosi 37,5%.

Zapadni Balkan – Još uvijek daleko od cilja

No, prema riječima Pippe Gallop iz CEE Bankwatch, Zapadni Balkan – time i Bosna i Hercegovina – daleko je od cilja. Ovo se ogleda u više aspekata. 

Prosječno 60% električne energije u Bosni i Hercegovini proizvodi se u termoelektranama na ugalj. Upravo ove termoelektrane, kao i rudnici uglja, najviše doprinose emisiji stakleničkih plinova. Prema podacima Centra za održivu energetsku tranziciju – RESET, emisija ugljendioksida iz blokova u bh. termoelektranama iznosi oko 14 miliona tona ugljendioksida godišnje. Pored ugljendioksida, termoelektrane emituju i velike količine prašine te sumpordioksida.

Velike emisije stakleničkih plinova znače i velike materijalne troškove, koji se ogledaju u uticaju na poljoprivredno tlo, šume, te na ljudsko zdravlje. Šteta od emisija, prema procjenama RESET-a, u Bosni i Hercegovini iznosi 2,5 milijardi eura.

Subvencije za ugalj su još uvijek velike, i prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo BiH (CIN BiH), od 2015. do 2017. godine iznosile su oko 125 miliona eura.

Ovo rezultira zagađenim zrakom u mnogim bosanskohercegovačkim gradovima. Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, tokom zimskih mjeseci jedan je od najzagađenijih gradova svijeta. Iznosi prosječne godišnje koncentracije sitne prašine znaju biti i do tri puta veće od gornjih granica preporučenih od Svjetske zdravstvene organizacije.

Zagađenju zraka u BiH doprinosi i drumski saobraćaj, iz kojeg je najviši udio emisija CO2 iz sektora saobraćaja, više od 90%. Ukupan procenat emisija stakleničkih plinova iz transporta, u 2018. godini iznosili su oko 18%.

Bosna i Hercegovina i dalje je najviše orijentisana na izgradnju malih hidroelektrana (mHE), koje su se pokazale kao najštetnije zbog uništavanja rijeka i drugih prirodnih bogatstava te zbog male koristi za lokalnu zajednicu i društvo. Ukratko, po pitanju mHE, šteta je veća od benefita. Pri tome, pri gradnji mHE, kao i drugih sličnih projekata, nije bilo govora o konceptu građanske energije.

U bh. enitetu Federacija BiH, prema podacima CIN-a BiH, postoji oko 2.000 divljih deponija komunalnog otpada, što zauzima oko 1 million m2 površine ovog entiteta. Od toga, procenat farmaceutskog otpada iznosi 20%, hemijskog otpada 23% i infektivnog otpada 55%. Bosna i Hercegovina također nema uspostavljen zakonodavni okvir za cirkularnu ekonomiju.

Kada su u pitanju šume, primjer Općine Trnovo može nam objasniti ovu situaciju. Administracija ove lokalne zajednice 2020. godine dozvolila je bespravnu sječu šume u blizini Olimpijskog centra na planini Bjelašnici za potrebe građenja sportskih terena, hotela i apartmana. Načelnik Općine Trnovo, Ibro Berilo, uhapšen je u augustu 2024. godine pod optužbama zloupotrebe položaja.

U Bosni i Hercegovini samo 18 gradova ima sisteme za prečišćavanje otpadnih voda, a do postrojenja dolazi samo dio prikupljenih otpadnih voda.

Zaštićena područja susreću se sa mnogim problemima, od nelegalne gradnje na njima, preko odlaganja otpada. Ovo rezultira negativnim impaktima na živi svijet i biodiverzitet u zaštićenim područjima.

Zelena budućnost BiH – nada, bez optimizma

Institucije Bosne i Hercegovine kao i institucije dva bosanskohercegovačka entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske) nisu uradile koliko su trebale i morale u prethodne četiri godine, otkad je potpisana Sofijska deklaracija. Iako su napravljeni određeni akcioni planovi i strategije, institucije su više radile na izbjegavanju i zaobilaženju ovih aktivnosti umjesto na ispunjavanju preuzetih obaveza. U ovom trenutku, preuzete obaveze nisu procijenjene niti prihvaćene ozbiljno, pa samim tim napredak je ograničen ili nikakav. Teško je stoga očekivati da će Bosna i Hercegovina, ukoliko ne ubrza na realizaciji, postati karbonski neutralna do 2050. godine.

Da bi se to ostvarilo, bosanskohercegovačke institucije, sve od državnog nivoa, preko entitetskih i kantonalnih, do općinskih trebaju se aktivnije uključiti u ispunjavanje aktivnosti preuzetih Zelenom agendom i Sofijskom deklaracijom. Za ovo su potrebni konkretni projekti i ideje a da bi sve relevantne institucije djelovale zajednički i koordinisano, neophodne su jasne procedure kao i donošenje novih zakona. Također, potrebno je izvršiti i usklađivanje već postojećih sa novim politikama, strategijama i planovima. Općina Breza jedan je od primjera koji se može istaknuti kao pozitivan.

Prijedloge za poboljšanje akcionog plana za sprovođenje Zelene agende na Zapadnom Balkanu, kako bi se postigli bolji rezultati i efikasnije koristili fondovi EU za zaštitu životne sredine, dala je grupa nevladinih organizacija sa Zapadnog Balkana. “Bez obavezujuće implementacije i bez posljedica za nesprovođenje, napredak je previše spor”, navodi se u saopštenju grupe nevladinih organizacija.

Da preuzete obaveze nisu procijenjene niti prihvaćene ozbiljno pa samim tim ni ispunjene, najviše su demonstrirale poplave i odroni koji su poharali Bosnu i Hercegovinu početkom oktobra 2024. godine. Najveće i najštetnije poplave koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu desile su se samo dva dana prije održavanja Lokalnih izbora i nekoliko dana prije održavanja godišnjeg ministarskog sastanka o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan u Hamburgu.

Upravo su ove poplave i odroni najbolji odgovor na pitanje jesmo li iznevjerili zelenu agendu.

(Autonomija/naslovna fotografija: Beta/AP)

Tekst je nastao u sklopu izdanja “Priča iz regije” kojeg provode Res Publica i Institut za komunikacijske studije, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (PCNEN), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), i Albaniji (Exit News), u okviru projekta „Korišćenje novinarstva zasnovanog na činjenicama za podizanje svesti i suprotstavljanje dezinformacijama u medijskom prostoru“ uz podršku Britanske ambasade u Skoplju. Ovo izdanje Priča iz regije također je napravljeno u partnerstvu između ICS-a i projekta UPSURGE, finansiran u okviru programa Horizon 2020. Europske unije prema ugovoru br. 101003818.