"Smeta im cijeli koncept FALIŠ-a koji je kritički orijentiran na razne nacionalističke tvorevine"
Još jedan bijedan pokušaj politički oslabljenog Mosta u njihovom očito otvorenom nadigravanju s Domovinskom pokretom tko će s većim nacionalizmom i mržnjom zagaditi javni prostor Hrvatske i šire zagrabiti u bazen desno orijentiranih, konzervativnih glasača je njihov kako kažu, osvrt na nedavno završeni festival FALIŠ.
Mostov saborski zastupnik Ivica Ledenko u Šibeniku je kritizirao 12. Fališ da se „previše posvetio ideološkoj, neokomunističkoj i woke ideologiji“ pri čemu traži ukidanje financiranja ove šibenske kulturne manifestacije. U Mostovom uređivačkom nastojanju kulturne scene Šibenika, pri očitom napadu panike pred lokalne izbore, Mostovce smeta i Festival regionalne književnosti Škure koji se održava krajem rujna a čije bi financiranje također, vrlo rado ukinuli jer „promovira jugoslavenski jezik“.
„FALIŠ je provokacija, nije mogao proći bez partizana i ustaša, ovaj put uz iznimku bili su četnici i ustaše ali se zaboravilo reći da su ti četnici preobukli se u partizane, zauzeli visoke pozicije u bivšoj državi i obračunavali se s hrvatskim rodoljubima. Zatim teološka predavanja o položaju LGBT zajednice ali se zaboravilo na onu biblijsku ‘muškarca i ženu stvorih’. Festival Škure promovira zajednički jezik, jugoslavenski, srpsko-crnogorsko-bosanski-hrvatski jezik a imamo svoj Zakon o hrvatskom jeziku. Zabrinjava nas i osuđujemo da demokršćanska suverenistička opcija na čelu grada Šibenika izdašno stimulira tu i takvu ideologiju retrogradnih politika vraćanja u partizane i ustaše. Šibenska gradska vlast nije dobila glasove da bi financirala takve programe. Posebno mi je zasmetalo i oštro osuđujem da se organizator FALIŠ-a na otvaranju pojavio sa zvijezdom petokrakom, zvijezdom pod kojom je baš u rujnu razaran grad Šibenik, ubijani ljudi. Zašto to nitko nije nazvao dernekom ‘woke’ ideologije“, zapitao se na kraju Ledenko u Šibeniku očito pokušavajući aludirati na reakcije javnosti na sramotne ustaške derneke u Imotskom.
Nakon Mostovog obraćanja medijima iz FALIŠ-a su odgovorili da se oni ne bave definicijama, već primarno živim ljudima, zbog čega je njihov fokus usmjeren ka suzbijanju pojava, koje iako ne dijele isto fašističko nazivlje, dijele posve iste tendencije reflektirane u anulaciji onih „drugi“ i to na bazi njihove etničke, rasne, nacionalne, religijske afilijacije, fizičkog stanja, rodnog identiteta ili spolne orijentacije.
„Fašizam, nacizam, ustaštvo i četništvo iz četrdesetih godina, nije isto kao ono iz devedesetih godina, kao što ni ono iz devedesetih godina, nije isto kao i ovo kojem danas svjedočimo. No, ne treba biti naivan, jer od spomenute krvoločne „materijalne baze“ iz razdoblja Drugog svjetskog rata, pa kroz „duhovnu nadogradnju“ u narednim desetljećima, lice navedenih ubilačkih ideologija nije promijenjeno, samo zamaskirano, te je dovoljan tek mali sociopolitički pomak da se iz fino upakiranih, „populističkih“ varijanti, vrate vlastitim temeljima uspostavljanja logora i likvidiranja. Upravo iz tog razloga, FALIŠ je neprestano na oprezu, te u tom duhu djeluje antifašistički koncizno, jer od svih misaonih i praktičnih alata koji u suzbijanju ovih pošasti, suvremenom društvu stoje na raspolaganju, jedino se onaj antifašistički pokazao kao adekvatan“, stoji u saopćenju organizatora Fališa.
Za Novosti predsjednica FALIŠ-a Maja Šintić ističe da s posljednjim akcijama zabrana Mostovci očito hvataju krajnju ideološku, konzervativnu poziciju pred lokalne izbore.
„Mostov napad na FALIŠ samo je nastavak kulturnih ratova u koje su krenuli zadnjih mjeseci. Nakon Buljeve zabrane u Sinju, osokolili su se i pokušavaju to isto napraviti u Šibeniku gdje ipak takva isključivost ne prolazi. Smeta im cijeli koncept FALIŠ-a koji je kritički orijentiran na razne nacionalističke tvorevine i što nas kao takve podržava tzv. demokršćanska gradska uprava. Idu lokalni izbori i u Mostu pokušavaju preko FALIŠ-a zaraditi političke poene“, kaže Maja Šintić iz FALIŠ-a koji je i ove godine okupio niz poznatih imena poput slovenskog filozofa Rastka Močnika i profesora sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Hrvoja Klasića.