U gotovo dvije godine ruskog rata u Ukrajini, Peking je pokušao da se prikaže javnosti kao mirotvorac dok istovremeno kanališe glas ne-zapadnog svijeta širom Globalnog juga. Ovim težnjama rat u Gazi otvorio je nove prilike.

Krvavi sukobi u Ukrajini i odnedavno u Gazi, razotkrili su duboke globalne podjele oko stradanja Palestinaca i dugotrajne ogorčenosti zbog onoga što se shvata kao licemjerje Zapada koje Peking želi da iskoristi.

Stručnjaci kažu da rupe u zapadnoj politici prema Ukrajini i Gazi predstavljaju priliku za Kinu da se bolje pozicionira u svojoj potrazi za uticajem na Globalnom jugu.

Dvostruki standardi

Za kineskog ambasadora i Evropskoj uniji (EU), Fu Konga, rat Izraela i Hamasa razotkrio je dvostruke standarde Zapada i ono što Peking vidi kao gubljenje iz vida ostatak svijeta.

Govoreći u Briselu sredinom novembra, kratko nakon izbijanja neprijateljstava u Izraelu i Gazi poslije 7. oktobra, Fu je kritikovao etiketiranje Kine kao „suparnika“ EU na globalnoj sceni, rekalvši da, ako razlike u pristupu i stavovima međunarodnoj politici koje zastupa Peking, znače suparništvo, onda će Brisel otkriti da ima mnogo drugih konkurenata.

„Od Bliskog istoka do Afrike, od Azije do Latinske Amerike, postoje mnoge zemlje koje se očito ne slažu s Evropom po pitanju vrijednosti“, rekao je. „To možemo jasno zaključiti iz razlika u odgovorima na tekuću krizu u Gazi na Bliskom istoku.“

Ti komentari su učinili da dugogodišnji napori Kine da pridobije prednost na takozvanom Globalnom jugu, postanu kristalno jasni. U zemlje Globalnog juga spadaju Kina, Indija, Brazil, Južna Afrika, Pakistan, Indonezija i Nigerija, gdje države tragaju za alternativama poretku svijeta koji predvodi Zapad.

Krvavi konflikt u Ukrajini, i nedavno u Gazi, razotkrili su podjele po pitanju patnji Palestinaca i prisutne ogorčenosti zbog onoga što se percipira kao licemjerstvo Zapada u pogledu upotrebe sile i civilnih žrtava što Peking želi da kapitalizuje.

„Ovo je velika pobjeda Kine u kampanji na Globalni jug da demonstrira licemjerstvo i ideološku prirodu inostrane politike Sjedinjenih Američkih Država prema Palestini, koja indirektno pogađa stavove Globalnog juga prema Ukrajini“, rekao je za RSE Haiyun Ma, stručnjak za međunarodnu politiku Kine na Državnom univerzitetu Frostburg.

Kako je američki predsjednik u oktobru Joe Biden povezao pomoć SAD Ukrajini i Izraelu, opisujući države kao demokratije koje se bore sa neprijateljima koji žele da ih „unište“, mnogi u dijelu svijeta u razvoju iz toga su pročitali duple standarde.

Kina i mnoge druge zemlje vidjele su kao licemjerstvo to što je Zapad osudio ilegalnu rusku okupaciju Ukrajine, ali da je stao čvrsto iza Izraela koji je decenijama okupirao dijelove palestinske teritorije naseljima na Zapadnoj obali.

Bijela kuća je odnedavno postala više kritična prema vojnoj kampanji Izraela u Gazi, ali mnogi lideri zemalja Globalnog juga koje imaju istoriju podržavanja pitanja Palestinaca ukazali su na različite reakcije Zapada na dvije krize.

Stručnjaci kažu da ove rupe koje se vide u politici Zapada, u posljednje vrijeme potaknute scenama civilnih žrtava u napadima Izraela na Pojas Gaze, predstavljaju otvorenu priliku za Kinu da se bolje pozicionira kao alternativa globalnom vodstvu Washingtona, te da bi mogla da radi na potkopavanju pokušaja Sjedinjenih Država da okupe globalnu podršku da izoluju i kazne Rusiju jer je izvršila invaziju na svog susjeda.

Od smrtonosnog napada na Izrael, 7. oktobra, Kina se predstavila kao mirotvorac istovremeno ciljajući Zapad.

Kineske diplomate u Ujedinjenim nacijama (UN) i kineski državni mediji koji emituju sadržaje globalno na lokalnim jezicima pojačali su kritike, govoreći da američka vojna podrška Izraelu doprinosi ratu. U međuvremenu, Peking gleda da pojača svoj uticaj tako što poziva na trenutni prekid vatre u Gazi i održavajući mirovnu konferenciju sa arapskim i drugim ministrima muslimanskih zemalja u novembru.

„Pokušano je s Ukrajinom, ali sada s ratom Izraela i Hamasa, jasno je šta Kina pokušava da učini“, rekao je za RSE Etienne Soula, istraživački analitičar Saveza za osiguranje demokratije njemačkog Marshallovog fonda. „Oni prikazuju Zapad, a posebno Sjedinjene Države, kao izolovane, dok je Kina okružena arapskim i afričkim zemljama na strani Globalnog juga.“

Veza Ukrajine i Gaze

Kina godinama nastoji da proširi svoj uticaj na Globalnom jugu, a nedavno je svoje napore koncentrisala na Bliski istok, što je u martu kulminiralo dogovorom uz kinesko posredovanje kojim su obnovljeni odnosi između Irana i Saudijske Arabije.

Peking je nastojao da nadogradi tu diplomatsku pobjedu, a i u Gazi i u Ukrajini, Kina je pokušala da u različitim stepenima uravnoteži svoju poruku i izbjegne uzvraćanje udaraca, iako i dalje radi na diskreditaciji Sjedinjenih Država.

„Peking želi da odgovornost za izraelsko-palestinski sukob pripiše Washingtonu i pokaže da su Sjedinjene Države i Evropa značajno oslabili svoju sposobnost održavanja postojećeg svjetskog poretka“, napisao je u novembru Michael Schuman, analitičar za Kinu pri Atlantic Councilu.

Po pitanju Ukrajine, Peking je odbio da osudi invaziju Moskve i ponudio je ekonomsku podršku Rusiji koja je pomogla da Kremlj preživi sankcije Zapada. Takođe, Peking je održavao diplomatsku distancu podalje od Kijeva; kineski lider Si Đinping nije direktno govorio sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim sve dok ruska invazija nije došla do 14 mjeseca.

Ali, Kina je takođe pokušala da se prikaže kao neutralna strana, i pored toga što su Si i ruski predsjednik Vladimir Putin u februaru 2022. proglasili partnerstvo „bez granica“. Peking je u februaru objavio prijedlog u 12 tačaka za postizanje mira u Ukrajini, koji je naširoko odbačen u prijestonicama zapadnih država, ali je Kina kasnije pojačala svoje napore na proljeće kada je poslala specijalnog predstavnika za evroazijsku politiku, Li Huija na put u nekoliko evropskih država među kojima su bili i Kijev i Moskva.

Ti razgovori nisu doveli nigdje, a čini se kako je Peking napravio korak unazad u pokušajima da se diplomatski uključi dok rat, bez kraja na vidiku, uskoro ulazi u treću godinu.

U Gazi, Kina je odbila da osudi Hamas, koji EU i SAD označavaju kao terorističku organizaciju, i ostaje kritična prema odnosu Izraela prema Palestincima, naročito tokom porasta smrti civilnih žrtava. U prvoj izjavi iz oktobra, nakon napada Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, Kina je pozvala obje strane da se „suzdržavaju“ i da prihvate „rješenje sa dvije države“.

Ova izjava je odmah privukla kritike zvaničnika Izraela i SAD jer je umanjivala brutalnost palestinskih militanata tokom napada 7. oktobra, kada je Yuval Waks, viši zvaničnik izraelske ambasade u Pekingu rekao da „kada se ljudi ubijaju, masakriraju na ulicama, to nije vrijeme da se poziva na rješenje sa dvije države“.

Soula je rekao da Kina od tada daje obazrivije poruke u pogledu Izraela, sa kojim je gradila čvršće veze prije rata, kao i u iskazivanju simpatija za patnje Palestinaca. Ipak, Peking traži način da kanališe kolektivne glasove koje izražavaju drugi lideri Globalnog juga, poput Brazila i Južne Afrike.

„Teško je reći, u pogledu uspjeha“, rekao je Soula. „Mislim da je Kina slijedila pravac kojim je puhao vjetar. Kako se povija globalna većina, možete vidjeti kako se Kina prolagođava u stavovima u tom pravcu.“

Srca i umovi

Soula i njegove kolege u Alijansi za sigurnost demokratije pratili su poruke Kine koje je slala preko diplomata i državnih medija u vezi ratova u Ukrajini i Gazi.

Studija iz februara fokusirana na Ukrajinu otkrila je da zvaničnici na internetu i kineski mediji pružaju „retorička pokrića za Kremlj“ uprkos tome što je zvanični stav Pekinga neutralnost u konfliktu.

„Kako bi oslabile demokratije Zapada i njihove saveznike, Kina je takođe pokušala da izoluje te države tako što će se pozvati na Globalni jug“, stoji u izvještaju. „U kontekstu rata u Ukrajini, kineske poruke su konstantno tvrdile da su države koje podržavaju Ukrajinu, licemjerne i indiferentne u odnosu na ostatak svijeta.“

Prateća studija objavljena u novembru osvrnula se na poruke iz Kine koje su se ticale rata Izraela i Hamasa i dokumentovala kao su kineski državni mediji iskoristili svoje globalne mreže, naročito u Africi i Bliskom istoku, da okrive Sjedinjene Države kao navodno krive za rat u Gazi.

Ali, još uvijek je nejasno koliko stvarnog uticaja imaju te kampanje. Dok je rat Izraela i Hamasa zakomplikovao argumente Zapada da je ruska invazija opasnost za svjetski poredak, Peking se nije pojavio kao presudni diplomatski faktor ni u jednom od ta dva rata.

Giulia Sciorati, istraživačica u London School od Economics (LSE) koja se bavi ulogom Kine na Globalnom jugu, kaže da dok je „Kina uspješno igrala na kartu zajedničkih stavova sa Globalnim jugom“, nije jasno da li je stav Pekinga obezbijedio i neprikosnoveno mjesto de facto lidera nezapadnih država.

„Na papiru, ovaj stav može biti u skladu s percipiranim prioritetima Globalnog juga“, rekla je za RSE. „Ali, pokazalo se da nije u skladu s očekivanjima zemalja Globalnog juga, od kojih su mnoge željele da Kina preuzme istaknutiju ulogu u mirovnim pregovorima.“

Istraživanja javnog mnijenja na globalnom planu, takođe oslikavaju kako se oblikuje nastojanje Kine da pridobije Globalni jug.

Dok su nedavne ankete pokazale da antikineski sentiment u mnogim zapadnim zemljama raste, čini se da kineski narativi odjekuju širom Globalnog juga, gdje Zapad nije uspio da pridobije zemlje poput Indije i zaljevskih zemalja da podrže sankcije protiv Rusije.

Istraživanje koje je krajem februara objavio Evropski savjet za međunarodnu politiku (ECFR) otkrio je da dok jaka većina Zapadnih država podržava Ukrajinu, one koje su ispitane širom Globalnog juga manje su bile sklone da podrže nastavak rata, bile su naklonjenije stavovima Moskve i sumnjičave prema motivaciji lidera država Zapada.

Ali naknadno ispitivanje javnog mnijenja objavljeno u novembru u kojem je ispitana 21 zapadna i nezapadna država otkrilo je da su ljudi izgubili vjeru u politike Zapada i umjesto toga daju prednost aranžmanima „a la carte“, gdje njihove vlade mogu da biraju saveznike u zavisnosti od problema koji je u pitanju, a ne zatvarati se u čiste geopolitičke blokove.

Ma sa Državnog univerziteta Frostburg, kaže da će se inostrana politika Kine borit sa izazovima u nadolazećim godinama jer će se vjerovatno suočiti s većom konkurencijom Sjedinjenih Država i EU u udvaranju Globalnom jugu, ali nema garancija da će Kina „izgubiti nešto od ovog novostečenog uticaja ako Zapad ponovo uspije da se potvrdi.“

„Prije svega, kada Kina dobije, ona će se konsolidovati, pa čak i proširiti“, rekao je. „Drugo, čak i ako se Zapad vrati i ponovo potvrdi, potrebno je vrijeme da se povrati kredibilitet i usmjere resursi.“

(Radio Slobodna Evropa/foto: Beta/AP)