Rasizam u Evropi i dalje je prisutan u svakodnevnom životu. Pored fizičkog nasilja prema pripadnicima manjina, koje je prisutno u mnogim zemljama, brojna istraživanja pokazuju da je sve prisutniji „moderni rasizam“ koji se ogleda u birokratskoj diskriminaciji prema strancima.

Evropski parlament nedavno je osudio rasno profiliranje i sve veće nasilje u svakodnevnom životu, tokom policijskih provjera ili u pritvoru osoba čiji su preci porijeklom iz Afrike (afropotomaka), bilo da su evropski građani ili migranti.

Muslimani ili tamnopute osobe su posebne žrtve rasizma, što je posebno uočeno u Belgiji, bilo u smislu negativnih stavova prema njima (uvrede, prijetnje, agresija) ili stope nezaposlenosti. Nedavna studija o afropotomcima u Belgiji, pokazala je da je većina ispitanika (80 posto) izjavila da je imala iskustva diskriminacije, nejednakog tretmana ili uvreda s referencama na boju kože ili porijeklo.

Prvakinja bez pasoša

Najsvježiji primjer „birokratske diskriminacije“ zabilježen je ovih dana u Italiji. Mlada 17-godišnja atletičarka Boafa Mifri Veso na državnom prvenstvu sa skokom od 12 metara i 88 centimetara u troskoku postala je prvakinja Italije i ostvarila je plasman na Evropsko prvenstvo koje će 7. augusta ove godine biti održano u Izraelu.

Umjesto slavlja zbog sjajnog rezultata, za mladu troskokašicu tog trenutka pojavili su se problemi. Ona još nije sigurna hoće li moći uopće učestvovati na prvenstvu, jer ne posjeduje pasoš Italije. Ne posjeduje pasoš države u kojoj je rođena, odrasla i privodi školovanje kraju.

„Paradoks je biti prvakinja Italije, a nemati državljanstvo“, bila je prva izjava mlade atletičarke nakon osvojenog državnog prvenstva.

Da bi mogla nastupiti na Evropskom prvenstvu u Jerusalemu, Mifri Veso mora imati pasoš Italije, na koji još čeka. Njen trener prethodnih dana obavio je niz sastanaka s nadležnim ministrima u Vladi Italije, kako bi pokušali riješiti problem.

Još se čeka na odluku, ali prema pisanju italijanskih medija, male su šanse da joj se odobri pasoš prije nego što postane punoljetna. Punoljetna će postati u decembru, tako da bi morala preskočiti takmičenje u augustu.

Birokratski problemi

Da bi nastupila na nekim velikim svjetskim takmičenjima, ne računajući Evropsko prvenstvo, ona bi se mogla prijaviti s pasošem koji ima. To je pasoš Demokratske Republike Kongo. Pasoš DR Konga posjeduje zbog oca koji je porijeklom iz te afričke zemlje, ali ona nikada nije boravila tamo. Ukoliko bi nastupila na takav način, onda bi izgubila pravo nastupa pod zastavom Italije. A to ona ne želi, jer je Italija zemlja koju osjeća svojom.

Postoji još samo jedan način da prije punoljetstva dobije državljanstvo. To je da ga dobije preko roditelja, ukoliko bi ga oni dobili prije nje. Prvobitni zahtjev im je odbijen, sad čekaju novu odluku. Ukoliko roditelji dobiju državljanstvo, onda bi ona kao punoljetna osoba automatski preko roditelja dobila državljanstvo. Šanse za to su male, tvrde italijanski mediji.

Baofa je samo još jedan od mnogih primjera problema koji Italija još nije riješila. To je nepriznavanje prava na italijansko državljanstvo stotinama hiljada mladih koji odrastaju i studiraju u ovoj zemlji. Situacija nije ništa bolja ni u drugim zemljama Evropske unije.

Rasizam veliki problem

Rasizam i etnička diskriminacija i dalje su rašireni u Evropi i mnogi nisu svjesni koliko je to veliki problem, pokazala je studija koju su nedavno proveli Mladi evropski federalisti (JEF) u tri zemlje EU-a.

“Ono što je naša studija pokazala jest da svi moramo puno naučiti kada je u pitanju diskriminacija. Mnogi nisu svjesni opsega i razmjera diskriminacije u Evropi”, rekla je Alexandra Huber, projektna i finansijska službenica u JEF-u.

Radionica je imala za cilj ponuditi prostor mladima iz različitih sredina da nauče o diskriminaciji temeljenoj na etničkom porijeklu i kako se s njom efikasno pozabaviti.

Radionica se temeljila na studiji JEF-a koja je mapirala regionalne stavove o diskriminaciji na temelju etničkog porijekla u Rumuniji, Italiji i Švedskoj. Studija je pokazala da “jasna većina u svakoj zemlji vidi diskriminaciju na temelju etničkog porijekla kao problem u Evropi (75,2 posto u Italiji, 71,7 u Švedskoj, 69,1 u Rumuniji)”.

Slučaj mlade italijanske atletičarke samo je jedan od mnogih istih ili sličnih. Ovaj slučaj je privukao pažnju italijanske i evropske javnosti, jer se radi o vrhunskoj sportistkinji za čiji slučaj je zainteresirana i šira javnost.

Organizacije za ljudska prava ističu kako je broj onih za koje niko ne zna, a koji svakodnevno vode birokratske bitke za svoj status, ogroman. Evropa ima veliki problem, s kojim se teško suočava i bori.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)