“HND-ova anketa: u Hrvatskoj aktivno najmanje 905 tužbi protiv novinara i medija”. “Europska studija: tužbe protiv novinara u Hrvatskoj sistemski problem koji guši slobodu medija”. “EFJ: Hrvatski mediji i novinari pod pritiskom novog vala SLAPP-tužbi”. “Plenković šuti o HDZ-ovcima koji vode križarske ratove protiv medija”. ”Anketa HND-a: U Hrvatskoj trenutno aktivno najmanje 924 tužbi protiv novinara i medija”. “U Hrvatskoj je na djelu ‘kultura tuženja’ medija i novinara”. “Europska federacija novinara: “Broj sudskih postupaka protiv medija u Hrvatskoj je sulud”. “Dosta sramotna nagrada – HRT proglašen najvećim europskim ovisnikom o tužbama protiv novinara”. “Hrvatska – europski prvak po tužbama protiv novinara”. “Svakog dana najmanje jedan hrvatski novinar dobije tužbu”…

To su samo neki od naslova u dugom nizu članaka koje je Hrvatsko novinarsko društvo u protekle dvije prikupilo o jednom od najvećih problema hrvatske – ali i ne samo hrvatske – medijske scene: neutemeljenim i sve brojnijim tužbama protiv novinara podnesenim ne zato da se dokaže činjenična neistina, nego zato da se novinare profesionalno onemogući, emotivno zastraši, a osobno financijski uništi.

Tužbe protiv novinara

Hrvatska je, naime, članica EU u kojoj je vjerojatno najvećega maha uzeo fenomen zvan “Slapp” – riječ “slap” na engleskom znači “šamar” – što je akronim od “Strategic lawsuits against public participation”; dakle, “strateške tužbe protiv javnog angažmana”. Hrvatski novinari više nego dobro znaju što su SLAPP tužbe: malo je istaknutijih novinara koji u karijeri, a naročito u posljednjih nekoliko godina, nisu iskusili što znači povlačiti se po sudovima i trošiti dragocjeno vrijeme te profesionalnu i mentalnu energiju da pobijete najčešće zlonamjerne, a vrlo često banalne i apsurdne optužbe protiv vaše profesionalne dužnosti: da izvješćujete i komentirate o onome što se mnogima neće svidjeti.

Posljednji je takav primjer naročito bolno odjeknuo ovih dana. “Nakon nekoliko godina suđenja, koje se nakon oslobađajućih i osuđujućih presuda nekoliko puta ponavljalo, Županijski sud u Zagrebu presudio je da šibenska novinarka Davorka Blažević ima isplatiti 40 tisuća kuna – oko 5,5 tisuća eura – umirovljenoj sutkinji hrvatskog Vrhovnog suda Senki Klarić Baranović.”

Klarić Baranović tužila je Blažević zbog članka “Portret tjedna: Senka Klarić Baranović, sutkinja Vrhovnog suda: S(j)enka Senki grize rep”, objavljenog 3. listopada 2015. na šibenskom portalu Tris, koji uređuje Davorka Blažević. Riječ je, valja reći, o jednoj od najuglednijih hrvatskih novinarki, s više od trideset godina iskustva, čiji su odvažni, nezavisni i kritički članci obilježili novinarstvo u Dalmaciji i Hrvatskoj: Davorka Blažević, naime, dugo je godina radila za splitski dnevnik “Slobodna Dalmacija”, da prije desetak godina utemelji portal Tris, jedan od rijetkih nezavisnih kritički portala u Dalmaciji, koji je, pod njezinim vodstvom, brzo stekao ugled u cijeloj Hrvatskoj.

“Ovo je skandalozna presuda koja pokazuje da se nastavlja teror tužbama, a tome jednom treba stati na kraj”, kazao je predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko na konferenciji za novinare u povodu presude Davorki Blažević, održanoj 26. studenog u Zagrebu. “Sramotno je ovo maltretiranje novinara – jer se to samo tako može nazvati – i traženje velikih odštetnih zahtjeva za povredu časti i ugleda. Riječ je o ‘obijesnom parničenju’ u kojem se traže velika novčana sredstva kao odšteta. Pitam se kako i tko može odrediti ‘duševnu bol’ i koliko to košta”, dodao je Zovko.

Problem za novinare

SLAPP tužbe ogroman su problem za hrvatske novinare, a pritom im nije nikakva utjeha činjenica da broj takvih tužbi raste u cijeloj Europi. Štoviše, hrvatski novinari svjesni su da je Hrvatska, među članicama EU, jedna od najpogođenijih u Uniji. Problem je eskalirao toliko da ga je odavno prepoznala i Europska federacija novinara (EFJ). “Broj sudskih postupaka protiv medijskih djelatnika u Hrvatskoj apsolutno je sulud”, izjavio je na konferenciji za novinare u Zagrebu, još u travnju prošle godine, glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutierrez, reagirajući na podatak prema kojemu su u tom trenutku u Hrvatskoj postojale najmanje 924 tužbe protiv novinara i medija, sa zahtjevima za financijsku odštetu vrijednim više od deset milijuna eura. “Jasno je da su ove metode osmišljene kako bi ušutkale, zastrašile i iscrpile financijske resurse medija i novinara, a ne kako bi pobijedile u postupcima”, dodao je Gutierrez.

U Hrvatskoj, dodatni je problem činjenica da su među tužiteljima često – suci. Prema broju sudačkih tužbi protiv novinara, Hrvatska je najgora u Europskoj uniji, podaci su HND-a. Glavna tajnica HND-a Melisa Skender nedavno je upozorila na “neprihvatljivu praksu” da suci i sutkinje često tuže novinare i medije, pa im njihovi kolege na sudovima, nimalo neočekivano, dosuđuju visoke odštete koje ugrožavaju egzistenciju naših kolegica i kolega. Zato je HND odlučio uzvratiti udarac: istražit će i objaviti visinu novčanih odštetnih zahtjeva koje sutkinje i suci potražuju od novinara i medija. “Ispitat ćemo kolika je njihova bol u kunama i kako je to mjerljivo. Odštetni zahtjev od 40.000 kuna, koliko traži sutkinja Klarić Baranović, osam je puta veći iznos od plaće Davorke Blažević, pa je dakako upitno kako će kolegica Blažević to platiti”, kazao je, u povodu presude protiv šibenske novinarke, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, pozivajući kolege da se solidariziraju i na račun Davorke Blažević uplate novac, kako bi prikupili svotu potrebnu za odštetu, koja se s iznosom sudskih troškova – koje također mora platiti Davorka Blažević – penje na iznos deset puta viši od novinarkine plaće. “S ovim slučajem bez presedana HND je upoznao i međunarodne novinarske organizacije, Međunarodnu federaciju novinara (IFJ) i Europsku federaciju novinara (EFJ) te Odbor za zaštitu novinara (CPJ)”, glavna tajnica HND-a.

U borbi protiv neutemeljenih i razornih tužbi, hrvatskim je novinarima odlučila pomoći i država. No, pokazalo se – samo deklarativno. U listopadu prošle godine, pritisnuta javnom kampanjom međunarodnih novinarskih udruženja, hrvatska je vlada formirala Radnu skupinu za suzbijanje SLAPP tužbi. Tim je povodom Ministarstvo kulture i medija objavilo priopćenje u kojemu, među ostalim, piše i ovo: “Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP tužbe) poseban su oblik uznemiravanja novinara i drugih uključenih u zaštitu javnog interesa. Riječ je o neutemeljenim ili preuveličanim tužbama protiv onih koji u javnom interesu izražavaju kritiku ili šalju poruke koje su neugodne za podnositelje tužbe, a pokreću ih moćni pojedinci u društvu, državna tijela ili poslovne korporacije”. Stoga će Radna skupina, najavilo je Ministarstvo, “razmjenjivati znanja i najbolje prakse te uspostavljati inicijative radi unaprjeđenja položaja novinara suočenih sa SLAPP tužbama”.

Nedostatak rezultata

Godinu dana kasnije, o Radnoj skupini nitko ne zna ništa. Rezultata nema. Ali je zato, još u listopadu prošle godine, HDZ-ova stranačka većina u parlamentu – svi zastupnici HDZ-a – odbila prijedlog opozicije da novoimenovani ravnatelj Hrvatske radiotelevizije (HRT) povuče tužbe što ih je javni servis bio podnio – protiv vlastitih novinara. U mandatu ravnatelja Kazimira Bačića – koji je u međuvremenu uhićen zbog korupcije – HRT je počinio europski presedan i podnio više od trideset tužbi protiv različitih medija, zahtijevajući ukupnu novčanu odštetu višu od dva milijuna kuna. Među njima, kao vrhunac apsurda, HRT je tužio čak i dvoje svojih vlastitih novinara – Hrvoja Zovka i Sanju Mikleušević Pavić, a s njima i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), tražeći od svih novčanu odštetu. Takvo što, bez sumnje, nezapamćeno je u demokratskome zapadnom svijetu. Do danas, neke od tih tužbi ipak su povučene – ali ne sve.

Tako baš vladajuća stranka u Hrvatskoj, tvrdeći da novinarima želi pomoći, nastavlja njegovati ambijent u kojem mogu cvjetati SLAPP tužbe: deklarativno na strani novinara, HDZ nastavlja svoje tradicionalno, odavna poznato, autentično nastojanje zatiranja medijskih sloboda. Presuda Davorki Blažević zasigurno nije dokaz za suprotno.

(Al Jazeera, Foto: Lupiga)