Kažu da ko hoće nešto da uradi, nađe način, a ko neće – nađe izgovor. Svjesni da se prilike neće same stvoriti i da se, kako kažu, moraju sami izboriti za opstanak vlastitih profesija i savremenu kulturu Bosne i Hercegovine, četvero mladih umjetnika iz Sarajeva odlučilo je osnovati Galeriju Manifesto.

U pokretanju ove prave male kulturne revolucije, vizuelnu umjetnicu i kustosicu Adnu Musliju, grafičku dizajnericu Ajlu Salkić, uličnog umjetnika i producenta Benjamina Čengića i vizuelnog umjetnika Kemila Bektešija ujedinila je ideja da umjetnost može biti inicijator društvenih promjena te vjera da se bosanskohercegovačka umjetnička scena, uprkos svim infrastrukturnim nedostacima, može razvijati.

Kada su u oktobru prošle godine osnovali Galeriju savremenih umjetnosti Manifesto, nisu imali nikakvu infrastrukturu za rad – ni prostor, ni finansijska sredstva, ni logističku, niti medijsku podršku – no ništa od toga nije ih sputalo.

“Sve što nam je nedostajalo pretvorili smo u svoju posebnost – prihvatili smo svoj nomadski karakter, a nedostatak sredstava doživjeli kao izazov da od ničega napravimo nešto”, kaže Adna Muslija u razgovoru za Al Jazeeru.

Umjetnost i kulturu vraćaju zajednici

Tako su u prva tri mjeseca nomadske faze, zahvaljujući solidarnosti drugih kulturnih institucija koje su im privremeno posuđivale svoje prostore, uspjeli organizovati jednu samostalnu i dvije grupne izložbe lokalnih i regionalnih umjetnika.

Benjamin Čengić podsjeća da je u Sarajevu za vrijeme rata organizovano više od 200 izložbi i još više predstava, filmskih projekcija i koncerata, ističući kako je “vrijeme koje nije naklonjeno kulturi, uvijek vrijeme u kojem kultura dobija najveći potencijal, snagu i moć”.

“U trenucima kada su sve češći ratni, diplomatski i svaki drugi sukobi, umjetnost nam može ponuditi drugačiju perspektivu na svijet oko nas. Ona nam može ukazati na našu vlastitu moć, ali i na slabosti, anomalije i ograničenja sistema u kojem živimo. Mislimo da upravo iz toga dolazi i naša snaga da se borimo za Manifesto i sve što on predstavlja, jer u umjetnosti pronalazimo projekcije nečeg budućeg i boljeg”, kaže Čengić.

“Želimo proširiti takav pogled na umjetnost i ideju da se društveni i politički problemi mogu razriješiti i kroz umjetnost. Želja da pokrenemo kulturnu revoluciju i da umjetnost i kulturu vratimo zajednici je ono što nas pokreće”, dodaje.

Pokrenuli crowdfunding kampanju

Od trenutka kada su ideju o galeriji savremenih umjetnosti postavili kao zajednički cilj i nazvali ga Manifesto, krenuli su u potragu za adekvatnim prostorom.

“Prvu neuspješnu licitaciju na Javnom pozivu Općine Stari Grad shvatili smo kao znak da nas savršen galerijski prostor ipak čeka na drugom mjestu. Nastavili smo svoju potragu i Manifesto je svoj dom pronašao u Despićevoj ulici. U najam od Općine Stari grad smo dobili dvoetažni prostor u staroj austrougarskoj zgradi”, priča Ajla Salkić.

Međutim, prostor koji su dobili u najam godinama je bio prazan zbog čega mu je neophodno renoviranje. S obzirom na to da državne institucije ne finansiraju ovakve projekte, mladi entuzijastični umjetnici su u cilju prikupljanja sredstava za renoviranje pokrenuli crowdfunding kampanju koja traje do 10. maja.

“Tok crowdfunding kampanje pokazo je koliko je građanima i građankama Sarajeva i Bosne i Hercegovine nedostajao prostor namijenjen kulturi i posvećen zajednici”, kaže Salkić.

“Putem dva kanala kampanje – indiegogo online platforme i kampanje ‘6 000 cenera’ – za 10 dana smo uspjeli osigurati 40 posto potrebnih sredstava. Ono što nas posebno raduje jeste činjenica da više od 70 posto donacija dolazi iz Bosne i Hercegovine. Internacionalna podrška nam pokazuje da postoji interes za bh. kulturnu produkciju, ali interes naših sugrađanki i sugrađana nam govori da im je nedostajalo kulturnih dešavanja”, dodaje.

Značaj Manifesta za bh. kulturnu scenu

Govoreći o značaju Manifesta za bh. kulturnu scenu, Muslija ističe kako se sve što Manifesto jeste najbolje ogleda u njegovim temeljnim vrijednostima, a to su umjetnost, obrazovanje i zajednica.

“Za nas Manifesto predstavlja početak kulturne revolucije koja podrazumijeva kreiranje infrastrukture za razvoj savremene umjetničke scene, te stvaranje društvenih promjena koje polazište imaju u umjetnosti”, ističe.

Pojašnjava kako ta infrastruktura konkretno znači da će kroz rad Galerije Manifesto biti iniciran razvoj lokalnog tržišta umjetnina, ali i uspostavljene veze sa internacionalnom scenom i tržištem.

“Nepostojanje tržišta umjetnina i izoliranost lokalne scene od evropskih i svjetskih dešavanja, bh. umjetnice i umjetnike učinilo je zavisnima od grantovskog finansiranja i projektnog djelovanja. Ono što mi želimo učiniti jeste da kroz kapital stečen prodajom umjetnina, ulažemo u produkciju novih umjetničkih djela”, kaže Muslija.

Osim toga, dodaje, mladim umjetnicama i umjetnicima koji predstavljaju budućnost bh. kulturne scene nedostaje obrazovanja u polju savremene umjetnosti, zbog čega će Manifesto kroz niz stručnih obrazovnih programa namijenjenih mladim stvaraocima biti platforma za razvoj novih umjetničkih praksi.

Međutim, djelovanje Galerije Manifesto nije fokusirano samo na umjetnice i umjetnike.

“Naš cilj je obrazovati širu javnost o savremenoj umjetnosti i prevazići predrasudu da su umjetnost i kultura nevažne. Želimo iskoristiti emancipatorsku moć umjetnosti i doprinijeti zajednici iz koje i zbog koje je Manifesto i postao”, zaključuje Muslija.

‘Kulturna revolucija’ koja nam je prijeko potrebna

Oficijelno otvorenje Galerije Manifesto planirano je početkom augusta, nakon završetka svih adaptacijskih radova, no galerija će i u međuvremenu biti dostupna javnosti.

“Iako je prostor još uvijek u lošem stanju, odlučili smo napraviti Dan otvorenih vrata i svim zainteresovanima pokazati kako će Galerija izgledati, te prezentovati sve ono što ona jeste i želi biti. Svi posjetioci će imati priliku da kupe reprodukcije umjetničkih radova koje će taj dan biti privremeno izložene u Galeriji i na taj način doprinijeti našoj crowdfunding kampanji”, kaže Salkić.

Prva izložba, koju planiraju otvoriti 10. juna, zapravo je grupna izložba umjetnica sa Kosova, koja se realizira u okviru projekta Kako biti pionirka: feminizam, umjetnost i budućnost.

“Ovaj projekt predstavlja koprodukciju sa partnerskom organizacijom iz Prištine, Mini Studio, a podržao ga je British Council. Nastavak ovog projekta podrazumijeva izložbu bh. umjetnica u Prištini koja će biti realizirana krajem jula ove godine”, kaže Salkić.

Na pitanje koja je vizija Galerije Manifesto u budućnosti, Čengić kaže kako je to “bh. društvo koje je doživjelo kulturnu revoluciju”.

“U takvom društvu sve profesije i djelatnosti od kolektivnog značaja, a koje su danas marginalizirane, vode kontinuiranu borbu za bolju budućnost. Pisci, pjesnici, umjetnici, muzičari, filozofi, bibliotekari, filmaši, naučnici, inženjeri, radnici zajedno nude utopijske projekcije koje društvo na solidaran način nastojati realizirati. Manifesto se svim silama opire podijeljenom društvu, prevlasti ličnih interesa nad kolektivnim, te sveopćoj spektakularizaciji života”, kaže.

“Iako sama ideja kulturne revolucije zvuči kao utopija, podrška koju smo do sada dobili i Manifesto zajednica koja raste iz dana u dan, nam pokazuju da se takva revolucija ipak priželjkuje i da nam je prijeko potrebna. Zato želimo vjerovati da će se i ova vizija budućnosti u dobrom dijelu realizirati”, zaključuje Čengić.

(Al Jazeera)