Skip to main content

Helsinški odbor: Veliki broj krivičnih dela iz socijalnog očaja

Autonomija 06. мар 2012.
2 min čitanja

Helsinški odbor za ljudska prava ukazao je danas da u srpskim zatvorima boravi na stotine ljudi koji su krivična dela počinili „iz ekonomskog i socijalnog očaja“, kao i onih kojima, zbog bolesti ili godina, nije mesto u zatvoru.

Odbor je u izveštaju o stanju u zatvorima tokom 2011, koji je danas predstavio u beogradskom Medija centru, kao najveći problemi u zatvorskom sistemu istakao prepunjenost zatvora, neujednačenost sudske kaznene politike, kao i veliki broj onih koji u pritvoru borave bez preke potrebe.

Predstavnik Odbora Ivan Kuzminović je kao primer teške socijalne priče koja zaslužuje bolji tretman slučaj naveo čoveka od 42 godine koji je u banatskim selima uzimao metal i legure i preprodavao ih na tržištu. Ovaj samohrani otac četvoro dece osuđen je na 2,5 godine zatvora.

On je upitao koji „to sudski sistem dozvoljava da neka folk pevačica za ozbiljno krivično delo dobije godinu dana kazne sa narukvicom u svojoj vili, a s druge strane u zatvorima je stotine ljudi koji ne bi trebalo da budu tamo“.

Kuzminović je upozorio i na mogućnost da zbog krize i recesije dodatno poraste broj ljudi u srpskim zatvorima. „Da li je odgovor na recesiju da još 5.000 ili 10.000 ljudi pošaljemo u zatvor“, upitao je Kuzminović.

On je ukazao da u srpskim zatvorima boravi oko 11.500 ljudi, a kapacitet im je za najviše 8.000. Kao primer navedena je situacija u pančevačkom Okružnom zatvoru, gde zatvorenici i pritvorenici spavaju i u hodnicima.

Kuzminović je naveo i da je od ukupnog broja ljudi koji borave u srpskim zatvorima 30 do 35 odsto zapravo u pritvoru, i da je Srbija prema toj statistici na vrhu evropske liste.

„Srbija je u ovom trenutku zemlja u Evropi s najvećim brojem pritvorenih u odnosu na ukupan broj stanovnika“, kazao je Kuzminović i dodao da je procenat pritvorenih u Hrvatskoj tri puta manji nego u Srbiji.

Kuzminović je podsetio da u Srbiji postoji mogućnost uslovnog puštanja na slobodu nakon dve trećine odslužene kazne, ali da više od 90 odsto sudija automatski odbija takve zahteve.

Helsinški odbor za ljudska prava ukazao je i na loš tretman zatvorenika s teškim hroničnim oboljenjima, kao i psihijatrijskih bolesnika.

(Beta)