Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju dogodine može za našu poljoprivredu biti velika šansa, ako ne omašimo. U svakom slučaju, slede ozbiljne promene u regionu kada je reč o trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i vreme je da pripremimo valjanu strategiju za nove prilike na našem i komšijskim tržištima.

– Srbija će imati nula carine prilikom izvoza u Hrvatsku svih proizvoda osim „bebi-bifa” i neće imati nikakva kvantitativna ograničenja osim izvoza „bebi-bifa”, šećera i vina. Srbija nije izvozila niti vino ni šećer, a ni „bebi-bif„ u Hrvatsku jer su postojale visoke carine na ove proizvode koje sada neće postojati – znači da se sitaucija za Srbiju popravlja – kaže za „Autonomiju“ konsultant SEEDEV-a Goran Živkov.

On napominje da Srbija i Hrvatska nisu u okviru CEFTA-e liberalizovale svoju trgovinu poljoprivrednim proizvodima jer na gotovo sve osetljive proizvode postoji carina u oba pravca. Sada to neće biti slučaj jer će Srbija imati nula carinu za izvoz poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku, dok će Hrvatska imati carine koje Srbija ima prema EU, a koje idu u pravcu liberalizacije, ali ne potpune.

– To znači da za najveći broj proizvoda na koje sada Srbija prilikom izvoza u Hrvatsku treba da plaća carinu, više neće morati. Hrvatska će, međutim, dobiti potpuno nova pravila, koja podrazumevaju da za neke proizvode za koje su do sada plaćali carinu, a njih je malo, sada više neće morati, a za najveći broj proizvoda za koje do sada nisu plaćali carinu će morati ili će ona biti veća – objašnjava Živkov. – Bosna i Hercegovina ima potpunu nula carinu za proizvode iz Srbije i Hrvatske, dok ima visoku carinu za proizvode iz EU. To znači da Hrvatska i Srbija nemaju ozbiljnu konkurenciju na tom tržištu – kaže naš sagovornik, dodajući da obe zemlje to obilato koriste, naročito Hrvatska, kojoj izvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH čini oko 30 odsto ukupnog izvoza, dok mi izvozimo nešto više od 18 odsto. – Sada će Hrvatska imati carine na izvoz proizvoda u BiH, dok ih Srbija neće imati. Samim tim će Hrvatska imati manje konkurentne proizvode, a Srbija bolju trgovinsku poziciju. Govoreći o lošim stranama za Srbiju, kada komšije postanu članica evropske porodice, Živkov podseća na to da je najveće izvozno tržište za proizvode Bosne i Hercegovine Hrvatska. A ulaskom Hrvatske u EU BiH neće moći da izvozi na to tržište proizvode za koje nema izvozne dozvole, kao što su mleko i mlečni proizvodi, žive životinje, meso i mesne prerađevine, med i krompir, što ukupno vredi oko 120 miliona dolara.

– Ti proizvodi će onda pritiskati naše tržište. Uzmimo primer mleka, kojeg sada BiH izvozi oko 60 miliona litara u Hrvatsku, od oko 250 miliona koje ukupno proizvede. Usled viška mleka, prvo će se sniziti cena prema proizvođaču, čime će se postati konkurentniji i samim tim će se otvoriti mogućnost da se ovo mleko izveze jedino gde može – u Srbiju – navodi Živkov.

Ekonomista Miroslav Zdravković ukazuje na dve strane medalje, i podseća na to da će kompanije poput „Agrokora„, „Adrijatik grupe„ i još nekih koje su ulagale u Vojvodinu, lakše plasirati naše proizvode nego druga preduzeća koja nisu u hrvatskom vlasništvu.

– Svakako Srbija ima vajde od Hrvatske i bez ulaska u EU jer lane je, osim Turske i Rusije, najveći rast našeg izvoza ostvaren upravo kod ovih komšija – objašnjava Zdravković. – Izvoz u Tursku je više nego udvostručen, u Rusiju je oko 55 odsto, a Hrvatska joj se primakla, stigla je na 47 odsto. Koristi već postoje, nezavisno od njenog članstva u EU. Koristi od ulaska Hrvatske u EU nećemo imati samo u poljoprivredi već i u drugim oblastima, recimo, celoj prerađivačkoj i metalskoj industriji.

Svakako će doći do rasta hrvatskog ulaganja u Vojvodinu, i to zbog nižih troškova radne snage , kaže Zdravković, navodeći podatak da je Vojvodina, ako ne računamo Novi Sad, ispod razvijenosti Albanije. To će, veli, uticati na to da se podigne i ubrza razvoj prevashodno Srema i Bačke. Ako je prosečan nivo razvijenosti Slavonije u Hrvatskoj 60 odsto evropskog proseka, a Vojvodina je na 26 odsto, svakako će sada to stimulativno delovati na rast u Vojvodini.

(Autonomija)