Skip to main content

Slučaj Neimar: Od 6.000 do 50 radnika?!

Vojvodina 16. јан 2012.
2 min čitanja

Sindikalna organizacija građevinskog preduzeća AD “Neimar” iz Novog Sada saopštila je danas da od novembra prošle godine zaposleni u tom preduzeću nisu primili zakonski propisane minimalne zarade.

Sindikat je u saopštenju za javnost naveo da zaposlenima nisu uplaćeni ni porezi i doprinosi za 2011. godinu, zbog čega su izgubili i pravo na lečenje. Dodaje se da je u „Neimaru” ostalo još 50 zaposlenih, a da ih je u junu mesecu bilo 180, koji su u međuvremenu „uz bednu otpremninu” ostali bez posla.

Sindikat je naveo da je prodata sva imovina „Neimara” dok su ostalo poverioci zaplenili preko suda. Optužili su vlasnika da jedini preostali plac, vredan 10 miliona evra, želi da proda a novac da uzme sebi. Naveli su da je „Neimar” trebalo da gradi i izraelski tržni centar kompanije Big CEE u Novom Sadu, ali ga sada grade druge firme, iako se taj plac nalazi pored „ostataka Neimara”, odnosno pored „Neimarovih” betonjara i separacija.
Optužili su vlasnika da je od prodaje tog placa zaradio 15 miliona evra, dok zaposleni, iako su mali akcionari, nisu dobili „ni dinar”.

Radnici „Neimara” su štrajkovali prošlog leta, zahtevajući isplate zaostalih zarada, nakon čega im je direktor preduzeća i većinski vlasnik Dušan Pavlović saopštio da su tehnološki višak.

Kako su mediji ranije pisali, propast „Neimara”, nekada najjačeg građevinskog preduzeća u Vojvodini, započela je devedesetih godina prošlog veka, kada su navodno angažovani privatnici na poslovima koje je to preduzeće dobilo, a istovremeno su korišteni resursi „Neimara”.

Reč je o firmi koja je začeta još 1865. godine i koja je na vrhuncu svoje moći, osamdesetih godina prošlog veka, zapošljavala i do 6.000 radnika. Prvi put je privatizovana 2006. godine, kada ju je za oko 145 miliona dinara kupilo preduzeće „Heroj Pinki” iz Novog Sada.

Kako se navodi na sajtu preduzeća, „Neimar” je u svojoj istoriji izgradio više od 35.000 stambenih jedinica, više od 500.000 kvadratnih metara objekata opšte namene, oko milion kvadrata industrijskih objekata i više od 300.000 kvadrata objekata u poljoprivredi.

(Autonomija)