Skip to main content

Đorđević: CEKOR meta napada zbog postavljanja pitanja o EPS-u i zagađenju

Info 25. avg 2020.
4 min čitanja

Pravni zastupnik nevladine organizacije Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) Sreten Đorđević izjavio je danas da će protiv portala koji je objavio da ta organizacija, koja se bavi problemima u ekologiji, okuplja strane plaćenike, preduzeti pravne mere.

Đorđević je na konferenciji za novinare u Medija centru rekao da je „analizirajući klevetničke naslove u medijima“ utvrdio da u njima ima „elemenata krivičnog dela narušavanje poslovnog ugleda i snažni elementi zastrašivanja“.

„Pripremićemo odgovarajuće reakcije na tekstove. Taj portal je fantomski, njegov domen je registrovan u SAD, ne znamo ko stoji iza toga. Mnogi drugi mediji su bez provere istinitosti sadrzaja u tim objavama sve preneli. Mi ćemo protiv njih verovatno preduzeti pravne aktivnosti radi zaštite interesa CEKOR-a“, rekao je Đorđević.

Portal Infopres.rs objavio je da „organizacija CEKOR okuplja 20-tak agenata obučenih za ekonomsko uništavanje zemlje sa ciljem da prekinu ekonomske odnose Srbije i Kine“.

Đorđević je rekao da su napadi usledili u trenutku kada je „podnet jedan broj zahteva nadležnim državnim oganima, među kojima je i EPS, za pristup informacijama od javnog značaja, na koje nisu dobili odgovor“.

„Od EPS-a smo glatko odbijeni u svakom zahtevu o pristupu informacijama od javnog značaja, a radi se o podacima koje je EPS dužan da poseduje i dostavlja nadležnim državnim organima. Meni se čini da to ima veze sa ovim napadom na CEKOR, ali mi nije jasno kako je neka fantomska organizacija dobila instrukcije, jer niko osim advokatske kancelarije Đorđević, EPS i CEKOR nije uključen u to. Samo od nekoga od nas može da procuri ta informacija“, rekao je on.

Đorđević je naveo da je ta organizacija od drugih nadležnih državnih organa „dobila obilje dokumentacije, osim informacije koju bi morali da poseduju, a nemaju je jer ne dobijaju od EPS-a“.

On je pojasnio da su tražene informacije o tome ko poseduje dozvolu za upravljanje otpadom na području rudarskog basena Kolubara.

„Milioni tona otpada, prema podacima do kojih smo došli, nemaju legalnog upravljača. EPS je odbio sve zahteve oko toga, a radi se o trivijalnom podatku“, kazao je Đorđević i dodao da u registru APR ne postoji nijedna organizacija koja se bavi tim poslom na području rudarskog basena Kolubara.

Đorđević je dodao da se tako „milioni tona ugljene prašine na potpuno nezakonit način tretiraju na ovom području“, kao i da postoji „ogromna razlika između zvaničnih podataka koji potiču iz različitih izvora“ o stepenu zagađenja na tom području.

„Kad se pogledaju parametri za zagađenje vazduha koji potiču od zvaničnih merenja videćete da prekoračenja postoje, ali da su uvećana za dva, tri, četiri, pet, sedam puta. Ako uđete u studije o proceni uticaja na životnu sredinu za realizaciju blokova u TENT-u ili konkretnu dokumentaciju za izveštaj o izgradnji Kolubare B koja treba da se gradi, prekoračenja su i do nekoliko stotina puta za iste parametre“, rekao je Đorđević.

Đorđević je rekao da su na CEKOR, koji postavlja ta pitanja kao nevladina organizacija koja se zaštitom životne sredine bavi najmanje 20 godina, „od strane nekih političkih i ekonomskih centara moći pušteni psi da ujedaju one koji hoće da uđu na ta vrata pristupu informacija od javnog značaja“.

„Ta vrata su zatvorena sa svih strana kada je u pitanju EPS“, kazao je Đorđević.

Predstavnica Fondacije za otvoreno društvo Nevena Ružić je rekla da je napad na CEKOR preventivna opasnost za uzbunjivače, a da se takvi napadi dešavaju tako što vest objavi sajt koji nije registrovan, a onda ga prenose mediji koji su registrovani.

Ružić je rekla da je taj problem potrebno „rešiti pravnim sredstvima“, ali i da je potrebno da se nevladine organizacije više bave ekološkim temama jer „čak i kada znamo podatke (o zagađenju) ne znamo šta znaci povećanje koncentracije za nečije zdravlje“.

Predstavnik Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) Mirko Popović je rekao da je i ta organizacija nekoliko puta bila žrtva sličnih napisa, kao i da solidarnost među organizacijama civilnog društva treba da pokaže „nultu toleracniju“ na targetiranje predstavnika nevladinog sektora.

„Solidarnost i sa ostalim građanskim grupama i pojedincima, kao što su nezavisni mediji i istraživački novinari. Ovo nije pritisak na jednu organizaciju, ovo je pritisak na društvo koje slobodno i kritički misli“, kazao je Popović.

Popović je rekao i da se na taj način 20 godina od svrgavanja režima Slobodana Miloševića ponovo „crtaju mete“ na građanskim grupama i pojedincima a da „takvo pisanje i takve priče tolerišu državni organi“.

Popović je naveo da njegov nastup ne predstavlja „borbu protiv bilo koje političke vlasti, već za kvalitet javnih politika i pristup informacijama od javnog značaja“.

„To da li neko preduzeće zagađuje ili ne životnu sredinu, to nas se i te kako tiče. Emisije zagađujućih materija u životnoj sredini ne mogu biti poslovna tajna“, kazao je Popović i dodao da se Srbija na to obavezala potpisavši Arhusku konvenciju 2.000. godine, koja je u civilizovanom svetu postavila standarde u zaštiti životne sredine.

Popović je naveo da su poslednjih nekoliko godina počele da se urušavaju vrednosti koje su „koliko-toliko“ bile postale deo javnog života u Srbiji, i da postoji „velika razlika kada je u pitanju slobodan pristup informacijama od pre nekoliko godina i danas“.

Popović je naveo da je „Srbija zatrpana zagađenjem“, a da uzrok tome nisu emisije sumpor dioksida i praškastih materija.

„Izvor zagađenja je korupcija, a ko dirne tu temu dobije metu na čelu. To ne smemo da tolerišimo“, kazao je Popović.

On je rekao da je „ohrabrujuće“ to što je nekome počelo da smeta što se nevladine organizacije bave temom zaštite životne sredine, navodeći „očigledno da radimo dobru svar“.

(Beta)