Skip to main content

Dnevnik: Stranačka politika ispred zavičajne

Autonomija 12. феб 2009.
3 min čitanja

Nema autonomije, nema ni novacaNarodni poslanik PUPS-a Momo Čolaković iz Novog Sada smatra da se podrška za predlog novog statuta Vojvodine može tražiti među poslanicima republičkog parlamenta koji su iz Vojvodine. Prema izjavi koju je ovih dana dao medijima, Čolaković je uveren u to da će ti poslanici, za koje kaže da ih je više od polovine u Narodnoj skupštini, “sigurno zastupati interese Vojvodine”. Međutim, jednostavna računica pokazuje da takvih poslanika nema više od polovine, kako to ovaj poslanik kaže, nego da od ukupno 250 poslanika, 57 (22,8 odsto) ima prijavljeno prebivalište na teritoriji Vojvodine.
Politička računica je malo složenija, ali priča kojom se ovaj poslanik PUPS-a poveo nije nova. I ranije se moglo čuti da, kad neka “vojvođanska stvar” zapne na republičkom nivou, poteže se za prebrojavanjem poslanika po njihovoj teritorijalnoj pripadnosti, po njihovoj pripadnosti političkoj stranci “s centralom u Beogradu”, kako im to zameraju vojvođanske partije. Međutim, u Srbiji je propisan izborni sistem, po kojem je i aktuelni skupštinski saziv izabran prošle godine i po kojem je Srbija jedna izborna jedinica, a izbor i raspodela mandata sprovode se preko proporcionalnih izbornih lista koje sastavljaju političke stranke, njihove koalicije ili udruženja građana.
U takvom izbornom sistemu, koji ima svoje i prednosti i mane, građani na izborima biraju neku od kandidovanih lista, a time i njihove političke programe ili, generalno, ideje, ali same partije ili udruženja građana odlučuju koga će s te liste poslati u parlament. Zakon o izboru narodnih poslanika nije predvideo nikakvu preraspodelu kandidata u odnosu na njihovo prebivalište u zemlji, a praksa je pokazala da to pitanje same političke stranke pokušavaju da urede svojim pravilima, u kojima neke nastoje da zadovolje apetite ili angažovanost svojih pokrajinskih ili lokalnih odbora.
U ovom skupštinskom sazivu dve najbrojnije političke opcije su to učinile na sledeći način: poslanički klub “Za evropsku Srbiju” ima ukupno 78 poslanika, od čega 22 iz Vojvodine (28,2 odsto), dok klub SRS-a ima 57 poslanika, od čega osmoro s teritorije Pokrajine (14 odsto).
Poslanički klub G17 plus ih ima petoro od ukupno 24 poslanika (20,8 odsto), DSS – dva od 21 poslanika (9,5 odsto), LDP – dva od 12 (16,7 odsto), “Napred, Srbijo!” – devet od 21 (42,9 odsto), Nova Srbija – jednog od devet (11,9 odsto), PUPS–JS – jednog od pet (20 odsto), SPS–PUPS – dva od 15 (13,3 odsto). Poslanički klub manjina sa sedam poslanika uglavnom je sastavljen od poslanika SVM-a (pet) koji su iz Vojvodine, jedan je iz Preševske doline, a drugi iz Sandžaka. Jedini samostalni poslanik u parlamentu (Vladan Batić, DHSS) prijavljen je u Beogradu.
Broj glasova koje su pojedine stranke osvojile na izborima na teritoriji Vojvodine govori u prilog tome da teza o strankama s centralom u Beogradu stoji na klimavim nogama. Primera radi, DS, koji je u toj priči najčešće optuživan, u najvećoj meri je doprineo tome da koalicija ZEV na prošlim izborima osvoji ukupno 1,56 milion glasova, ili 38,8 odsto od onih koji su glasali. Vojvođanima nije smetalo to što ta stranka ima centralu u Beogradu, pa je u Vojvodini broj osvojenih glasova, proporcionalno njenoj veličini, odnosno glasačima, bio čak i veći, i iznosio 41,8 procenat. Slično je i kod onih partija s famoznom beogradskom centralom koje su tek prešle cenzus, kao što je slučaj s LDP-om. Ta stranka je na nivou cele Srbije osvojila 5,3 odsto glasova, a u Vojvodini i nešto više – 5,5 procenata.
DSS i LDP
To što je, recimo, poslanik Jovan Palalić iz Bačke Palanke, ne znači da se od njega može očekivati da će samo zbog toga što dolazi iz tog vojvođanskog mesta, prihvatiti ponuđeni statut Vojvodine, jer DSS, stranka s čije liste je ušao u parlament i čije ideje su tom poslaniku i visokom partijskom funkcioneru očigledno bliske, ima tvrd stav da predlog statuta nije u saglasnosti s Ustavom. Igrom slučaja, baš dva poslanika LDP-a iz Vojvodine, Slobodan Maraš i Judita Popović, najavili su ranije da neće podržati statut, jer i oni smatraju da nije dobar, ali iz nekih sasvim drugih političkih razloga.
(Dnevnik)