Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je, komentarišući medijske napade na njega iz Srbije, poručio kako nacionalisti imaju pravo što ga optužuju „da im krade iluziju“. Đukanović je to rekao nakon što je na Cetinju razgovarao sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem. Milanović očekuje da Crna Gora bude prva naredna članica EU, a Đukanović mu se zahvalio na pažnji koju je Hrvatska posvetila evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.
Milanović je na konferenciji za medije saopštio da je Hrvatskoj u interesu da svi njihovi susjedi budu u društvu država članica Evropske unije, a Crna Gora je, kako je ocijenio, tome realno najbliže.
„Želimo imati predvidive susjede, što u međudražavnim odnosima to znači da znamo s kim imamo posla. Hrvatska i Crna Gora su u prostor komfora i sigurnosti ušle prije dosta godina i želim da se to tako nastavi, da se to ne narušava“, kazao je Milanović.
Ocijenio je da je Crna Gora, još početkom pregovora sa EU, jasno i nepovratno izabrala karakter zapadnog društva i zapadne države.
„Izbori su u Crnoj Gori vrlo brzo, nijesam ovdje došao navijati ni za koga, već dati podršku evropskom put Crne Gore“, poručio je Milanović.
Hrvatski predsjednik osvrnuo se i na period pandemije, i naveo da će ekonomske posljedice biti ekstremne za sve.
Đukanović je poručio i da je Crna Gora u kontinuitetu imala podršku u nastojanju da budemo NATO država, kao i da uspješno pregovora sa EU.
„Imamo vrlo razuđenu bilateralnu saradnju u svim oblastima, ali prije svega u oblasti odbrane, obrazovanja…“, kazao je Đukanović.
„Danas smo kao region korak bliže našem zajedničkom evropskom cilju nego što smo bili prije hrvatskog predsjedavanja“, istakao je on.
Predsjednik Crne Gore poručio je da ostaju brojni izazovi i prostor za saradnju Crne Gore i Hrvatske.
„Na nama je da pokušamo da pomognemo da naše vlade što efikasnije obave poslove u smislu pospješivanja saradnje“, saopštio je Đukanović.
Na pitanje novinara o dolasku ratnim brodom u Crnu Goru, Milanović je kazao da je to vjekovna tradicija Boke.
„To je hrvatski brod, ali nije prijeteća silueta i mislim da su i domaćini to dočekali sa simpatijama. Bio bih srećan kad bih crnogorske prijatelje na sličan način dočekao u Splitu i Dubrovniku“, rekao je on.
Komentarišući medijsku ofanzivu iz Srbije, predsjednik Crne Gore je kazao da nema prostora nedoumicama.
„Mislite na poruke „Milo lopove“, uvijek sam ih doživljavao na isti način. Nacionalisti imaju pravo da me optužuju zato što im kradem iluziju, a iluzija je „Velika Srbija“. Smatraju me odgovornim za to što smo spriječili da budu dobri izvršioci tuđeg projekta 2016. godine. Vjerovatno me smatraju odgovornim što pokušavaju da zloupotrijebe pitanje vjere i iskoriste je za velikosrpske ideje. To će biti neko moje krivično djelo u produženom trajanju. Stojim na braniku takvom planu. Mislim da smo testirali 90-ih što je zavrsilo tragedijom, ako smo glupi dozvolićemo da se to ponovi“, naglasio je Đukanović.
Istakao je da je postojan je u namjeri da brani što su, kako je kazao, temeljne vrijednosti Crne Gore.
„Branimo evropski sistem vrijednosti i sve dok smo na toj platforni osjećam se vrlo ugodno. Jasno je da me kvalifikuju kako me kvalifikuju zbog toga, a ne nekih ličnih svojstava“, rekao je Đukanović.
Hrvatski predsjednik je, na pitanje novinara, kazao da je potreban opravdan razlog za otvaranje granica te države.
„Nisam nadležan, ali se nadam da će biti otvorene brzo. Hrvatska je otvorena za sve, međutim to je pitanje za izvršnu vlast“, odgovorio je Milanović.
Komentarišući jučerašnju pobjedu lidera SNS-a Aleksandra Vučića u Srbiji on je kazao da su brojke i rezultati velika očekivanja ljudi u Srbiji, te problem Kosova koji treba riješiti.
„Većinu preporuka ispunili“
Odgovarajući na pitanje da li izbori mogu biti fer, s obzirom na to da je, kako se navodi, Demokratska partija socijalista (DPS) jedina partija koja ima podatke iz centrlanog registra stanovništva, Đukanović je kazao da je dobio odgovor da to zaista nema nikakve veze sa nekom ilegalnom aktivnošću bilo koje partije.
“Dobio sam informaciju da se dio tog materijala, prema pisanju javnosti u onom periodu prelazne vlade, uoči izbora 2016. godine, na neki način našao van zvaničnih evidencija Ministarstva unutrašnjih poslova”, naveo je Đukanović.
On je poručio da će se apsolutno založiti za to da svi zainteresovani parlamentarni subjekti imaju potpuno ravnopravne uslove za učešće na izborima i da institucije sistema obave svoj posao kako bi obezbijedili da izbori proteknu u demokratskoj i fer atmosferi.
Đukanović je rekao da je u Crnoj Gori unaprijeđen izborni ambijent.
“Imali smo ocjenu relevantnog posmatrača, većinu preporuka smo ispunili. Uporno smo pozivali sve konkurente da sjednu za sto i pokušaju da riješe ona pitanja za koja je potrebna dvotrećinska podrška”, kazao je Đukanović.
Ekonomski gubici
Đukanović je kazao i da će svaka ekonomija pretrpjeti gubitke, naročito države koje su zavisne od turizma, kao Crna Gora i Hrvatska.
„Logika mora biti smanjiti gubitak, a bitno je da shvatimo da je svaki dan presudno važan i da povlačimo poteze koji će naći ravnotežu između zdravstvenog rizika i ekenomskog efekta. Optimista sam, proći ćemo sa gubitkom, ali nećemo pasti na koljena. Očekujem naredne godine da će se intenzivirati rast“, rekao je Đukanović.
Milanović je poručio da nema mjesta panici, te da je vrijeme za oprez.
Predsjednik Crne Gore Crne Gore, kako je saopšteno, imali su tête-à-tête, a zatim i sastanak uz prisustvo delegacija dvije države.
Milanović se upisao u Knjigu utisaka na Cetinju.
U nastavku prvog dana posjete, predsjednici Đukanović i Milanović posjetili su muzej kralja Nikole na Cetinju.
Drugog dana posjete, predsjednici će ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru, prisustvovati tradicionalnom kolu Bokeljske mornarice, obići Katedralu i posjetiti Kotorsku biskupiju.
Kako je saopšteno, nakon toga je planiran radni ručak koji u čast visokog gosta priređuje Đukanović.
Milanović će se, tokom zvanične posjete Crnoj Gori, sastati sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem i premijerom Duškom Markovićem, a planiran je i susret sa predstavnicima Hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
„Posjeta predsjednika Hrvatske, aktuelne predsjedavajuće Savjetom EU, prva je zvanična predsjednička posjeta nakon višemjesečne obustave međudržavnih aktivnosti prouzrokovane pandemijom COVID 19“, kaže se u saopštenju.