
„Nacionalizam je jedna vrsta zavisnosti. U Srbiji sve to traje predugo. Mi nemamo nijedan kulturni model osim nacionalističkog. Bez toga nema Srbije – raspada se. I ovako se raspada, a kamoli bez toga“, rekao je književnik Svetislav Basara gostujući u emisiji „Izvan okvira“ na N1 Sarajevo.
Govoreći o nacionalizmu i izgradnji kulturnog modela i odnosa prema istoriji i sadašnjosti, koji bi bio suprotstavljen dominantnom nacionalističkom modelu, Basara odgovara da je to nemoguć posao, a da je nacionalizam kao zavisnost.
„Bojim se da je to nemoguć posao. Kad čovek ima 50 godina, pa ako se 35 godina svakodnevno fiksao heroinom, on ne može tek tako da kaže – ja više neću. Nacionalizam je jedna vrsta zavisnosti. U Srbiji sve to traje predugo. Mi nemamo nijedan kulturni model osim nacionalističkog. Bez toga nema Srbije – raspada se. I ovako se raspada, a kamoli bez toga“, rekao je pisac.
On je podsetio da su u Jugoslaviji nacionalistički ispadi bili zabranjeni i kažnjivi i da bi takvu praksu trebalo uvesti i u „državice“ nastale raspadom SFRJ.
Govoreći o tome kakve uspomene ga vezuju za glavni grad Bosne i Hercegovine, i kako se oseća kada dođe u te krajeve, Basara je ispričao da je prvi put posle rata u Sarajevo došao 2007. godine.
„Kad sam prvi put došao u Sarajevo, posle rata, to je bilo 2007, osećao sam se neprijatno. Osećao sam neku vrstu griže savesti zbog svega što se događalo ovde tokom rata. Stideo sam se umesto onih koji se ni dan-danas ne stide. Svake godine sam nakon toga dolazio i video sam da ovde ne postoji negativna energija prema Srbima, i da je – premda je bio neuporedivo užasniji i dugotrajniji – rat ovde ostavio manje posledica po psihologiju, nego što je ostavilo dva i po meseca bombardovanja Srbije, od kojeg ni danas ne može da se, navodno, oporavi. Iz godine u godine sve mi je prijatnije ovde“, kazao je pisac.
Dodao je da ne veruje da je stida među onima koji bi trebalo da se suoče s ratnom prošlošću ikada bilo, te da takvima nedostaju osnovne osobine koje predstavljaju kočnicu ljudskim strastima.
Za rat koji je vođen na tlu bivše Jugoslavije, Basara kaže da je bio „bratoubilački“
Govoreći o nasleđu Dobrice Ćosića, kojeg jedni nazivaju ocem nacije, a drugi ideologom zla, Basara podseća na stranicu iz piščevog dnevnika na dan kada je počela opsada Sarajeva.
„Gde god kod Ćosića zagrabite, pronaći ćete nešto takvo ili čak gore. Ćosić je proizvodio lošu fikciju. On je bio veliki demagog, neprestano je bio na vezi sa svim koji su se docnije prokazali u ratovima. On je bio operativac, a u Drugom svetskom ratu je bio komesar. Osim što je pisao, on je i delovao – to je bilo mnogo opasnije“, rekao je Basara ističući da je teško naći ideologa tog formata u današnjoj Srbiji.
Kada je u pitanju dodela Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu, srpski pisac kaže da je reč o odličnom piscu i da ne veruje da Nobelovac ima bilo kakvu ideologiju.
„Mislim da Handke nema nikakvu ideologiju. Reč je o odličnom piscu, ali koji je u jednom momentu podržao Miloševićevu razaralačku politiku. Kakvi su njegovi motivi, to možemo da nagađamo. Ako je on u Miloševiću video anti-imperijalistu, mislim da bi moglo u pitanje da se dovede njegovo mentalno zdravlje. Svima je bilo jasno ko je Milošević. On je to podržao i pitao sam se kako će imati obraza da dođe i da primi tu nagradu. On je, međutim, rado otišao tamo, što je u Beogradu izazvalo salve oduševljenja, govorili su da je to drugi srpski Nobelovac“, kazao je Basara, pretpostavljajući da je Handkeov stav možda rezultat njegove želje da dođe u žižu negativnog publiciteta.
Kada je u pitanju Nobelov komitet, srpski pisac kaže da je ta institucija odavno izgubila kredibilitet i dodaje: „Teško da ga je ikada imao“.
On ističe da je spisak ljudi koji nisu dobili Nobelovu nagradu, a trebalo je, mnogo impresivniji od spiska onih koji jesu nagrađeni.
Basara napominje i da 80 odsto Srba „nema pojma ko je Handke“.
„Tamo su ljudi neobavešteni – ne znaju ko je Vidosav Stevanović i Ivo Andrić, a kamoli ko je Peter Handke. To se provlači u krugu društveno-političkog ološa„, kazao je Basara u emisiji „Izvan okvira“.
(N1, foto: Medija centar Beograd)


STUPS: Razbibriga