
Španski sudija Baltasar Garson rekao je danas pred Vrhovnim sudom u Madridu da nestanak civila tokom fašističke diktature predstavlja „zločin protiv čovečnosti“, čime je nastojao da obrazloži pokušaj sprovođenja istrage zbog čega mu se sada sudi.
Vrhovni sud je prethodno odbacio zahtev tužilaštva i odbrane za obustavljanje postupka protiv Garsona (56) koji je optužen da je istragom o nestalima u vreme diktature Fransiska Franka prekršio Zakon o amnestiji.
Sa optuženičke klupe, Garson je pokušao da opravda istragu koju je vodio između 2006. i 2008. o sudbini više od 100.000 nestalih.
Garson je 2006. na molbu članova porodica žrtava pokušao da rasvetli sudbinu oko 114.000 nestalih. On je, međutim, 2008. odustao od dalje istrage zbog protivljenja tužilaštva koje je smatralo da postoji rizik da se čitav slučaj proglasi za „inkviziciju“, što je nespojivo sa pravnom državom.
Sudija je rekao da su porodice žrtava opisale niz činjenica, „nestanke, ilegalno pritvaranje, ubistva“ koje bi mogle biti okvalifikovane „u nekim slučajevima kao zločini protiv čovečnosti i genocid“.
Radilo se o, kako je dodao Garson, „sistemskom uništavanju prema unapred poznatom planu“, „hiljade i hiljade ljudi do danas se vode kao nestali“.
Garson je kazao da je tokom istrage bio iznenađen što nije bilo nikakvih podataka ni o Građanskom ratu u Španiji (1936-1939). Sudija je kazao i da se njegova istraga zasnivala na radu memorijalnih udruženja i na svedočenjima žrtava.
I danas se kao i na početku suđenja prošle nedelje, ispred zgrade suda okupilo oko 200 Garsonovih pristalica koji su uzvikivali da treba suditi odgovornima za zločine tokom Frankove diktature.
Tužbu protiv Garsona podnela su dva udruženja ekstremne desnice, optužujući ga da je prekršio Zakon o amnestiji usvojen u oktobru 1977, dve godine nakon smrti Fransiska Franka. Taj zakon je imao za cilj da obavije tišinom mračne godine Španskog građanskog rata (1936-39) i period diktature (1939-1975).
Na početku suđenja, i Garsonov advokat i tužilac zatražili su obustavljanje postupka. Branilac Gonsalo Martines Fresneda optužio je istražnog sudiju za pristrasnost prema organizacijama koje su podnele tužbu.
Međutim, sud je ocenio da argumenti tužilaštva i odbrane nisu dovoljni da bi postupak bio obustavljen.
Sudiji Garsonu, koji se proslavio istragama o kršenju ljudskih prava širom sveta, u slučaju da bude osuđen, preti kazna zabrane bavljenja profesijom do 20 godina, čime bi tom 56-godišnjem sudiji bila okončana karijera.
Garson je, istovremeno, oduvek smatrao da su slučajevi nestalih osoba zločin protiv čovečnosti koji ne zastareva.
Sudija Garson je poznat po podizanju optužnice protiv bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea, pripremi optužnice protiv Osame bin Ladena, a razmatrao je i podizanje optužnice protiv zvaničnika administracije predsednika SAD Džordža Buša zbog mučenja ljudi.
On je takođe pripremio dokaze da je lider Al-Kaide Osama bin Laden u Španiji pripremio jedan deo terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine.
(Beta-AFP)